Na samom početku, važno je razjasniti pojmove vezane uz neplodnost (infertilitet). Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, neplodnost je definirana kao nemogućnost ostvarivanja trudnoće nakon najmanje godinu dana redovitih nezaštićenih spolnih odnosa. Neki stručnjaci u širu definiciju uključuju i nemogućnost začeća nakon 6 mjeseci u žena starijih od 35 godina, ali i mogućnost začeća, ali nemogućnost iznošenja trudnoće zbog spontanih pobačaja.
Nakon 12 mjeseci redovitih nezaštićenih spolnih odnosa, 85-90% parova će začeti i to najvjerojatnije u prvim mjesecima pokušavanja. Ostalih 10-15% neće, a upravo to je brojka učestalosti neplodnosti u svijetu, 10-15% parova je neplodno ili ima problem sa subfertilitetom (smanjenom plodnosti). Nažalost, ovaj postotak je iz godine u godinu u blagom porastu. Nezdrav način života i loše navike značajno utječu na opće, a time i na reproduktivno zdravlje pojedinca, kako žena, tako i muškaraca. Sve to zajedno pridonosi tome da se danas sve više parova bori s ovom dijagnozom.
Uobičajeno je bilo mišljenje, da je uzrok neplodnosti u ženi. Danas znamo, takvo je mišljenje potpuno netočno. Vrlo često neplodnost je uzrokovana od strane muškarca (više od 35% uzroka), a nerijetko su uzroci udruženi.
Kod muškaraca, ključni čimbenici u određivanju plodnosti su kvaliteta i količina sperme. Visokokvalitetna sperma često se povezuje s visokom mobilnošću, odnosno sposobnošću spermatozoida (spermija) da plivaju kroz vaginu do vrata maternice te kroz maternicu u jajovode gdje mogu oploditi jajnu stanicu. Količina sperme je također važna – što je ima više, to je bolje. Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju progresivno opadanje kako ukupnog broja spermija u sjemenoj tekućini, tako i broja pokretnih i morfološki normalnih spermija.
Razlog tome su najvjerojatnije stresan način života i okolišni čimbenici, ponajviše nezdrav način života – manjak tjelesne aktivnosti, pretilost, pušenje i dr. Sve navedeno smanjuje kvalitetu sperme i negativno utječe na ravnotežu hormona u organizmu.
Jedan od najvažnijih čimbenika plodnosti je životna dob. U žena se reproduktivna sposobnost smanjuje nakon tridesete godine života, a u muškaraca nakon četrdeset i pete. Razlog toj znatnoj razlici je što se u muškaraca spermatogeneza (proces stvaranja spermija) odvija svaka tri mjeseca, što znači da se svaka tri mjeseca stvaraju novi spermiji sposobni za oplodnju. S druge strane, jajne stanice se ne stvaraju tijekom ženina života nego se ona rađa s određenim brojem jajnih stanica (oko 200 milijuna) koje se s godinama troše i gube ovulacijama, a i kvaliteta im se smanjuje zbog okolišnih čimbenika kao što su razne bolesti organizma, prakticiranje loših navika, nezdrav način života i dr.
Također, štetu normalnoj spermatogenezi čine estrogeni u hrani, genitalna vrućina (hladnoća) i zračenje (čak i mobitelom). Više takvih uzroka mogu i sinergički utjecati na smanjenje plodnosti. Uske hlače, dugotrajno bicikliranje, mobitel u prednjem đepu, testikularna vrućina i hladnoća mogu oštetiti spermatogenezu. Dokazano je da vanjski čimbenici utječu na plodnost muškarca kao npr. bisfenol A, sumporov dioksid i ugljikov monoksid.
