Brojni utjecaji uvjetuju začeće i rođenje zdravog djeteta. Neke od tih utjecaja možemo kontrolirati, a neke ne. Prehrana je jedan od najvažnijih vanjskih utjecaja na plodnost koji možemo kontrolirati. Što čovjek danas jede, odredit će kvalitetu i količinu sperme za 70 – 90 dana. Zbog toga je važno da muškarci (ali i žene) jedu zdravu hranu kontinuirano nekoliko mjeseci prije nego što planiraju začeće djeteta.
Znanstvena istraživanja potvrđuju ključnu ulogu načina prehrane i života u očuvanju zdravlja reproduktivnog sustava. Istraživanje provedeno na Harvard School of Public Health utvrdilo je smanjenje rizika od neplodnosti, promjenom životnog stila, uključujući svakodnevno vježbanje i promjenu prehrane, za čak 80%. Tijekom posljednjih desetljeća brojna istraživanja nastoje rasvijetliti vezu između prehrane, unosa pojedinih nutrijenata i plodnosti. Razmatraju se prehrambene navike, tjelesna masa, unos i tjelesni status vitamina i minerala te terapijski učinci ljekovitih biljaka. Iako nutritivne intervencije neće prevenirati ili izliječiti neplodnost kod svih parova, vrijedi pokušati, jer se radi o sigurnim, jeftinim i često podcijenjenim rješenjima.
Neplodnost izazvana nutritivnim čimbenicima često je povezana s promjenama u sintezi i aktivnosti hormona ili kvaliteti sperme.
Brojne su znanstvene studije povezale normalizaciju udjela tjelesne masti s uravnoteženjem razina reproduktivnih hormona i boljom plodnošću.
Tjelesna masa i plodnost
Pretilost utječe na plodnost muškaraca te se povezuje sa povećanim brojem mutacija DNA u spermijima, koje mogu umanjiti plodnost te pretili muškarci (s indeksom tjelesne mase preko 30 kg/m2) proizvode manje sperme, koja u većoj mjeri sadrži abnormalne spermije. Prema istraživanjima, gotovo 60% muškaraca s povećanom tjelesnom težinom ima manji broj spermija u ejakulatu.
Također, nedostatak tjelesne masti i prekomjerno gomilanje masti u području abdomena su povezani sa smanjenom sintezom testosterona i lošom kvalitetom sperme. Dobitak na tjelesnoj masi u pothranjenih i gubitak suvišnih kilograma u pretilih popravlja razinu testosterona i plodnost.
Unos nutrijenata i plodnost
Vrlo je važno imati izbalansiranu prehranu, koju je uz današnji suvremeni način života vrlo teško održavati. Pravilna prehrana pomaže nam održati idealnu tjelesnu masu, drži hormone u ravnoteži i poboljšava zdravlje reproduktivnog sustava. Pri dnevnom odabiru namirnica, trebali bismo posezati za hranom bogatom antioksidansima – vitaminima A, C i E, selenom i cinkom te brojnim biljnim spojevima. Osim toga, na jelovniku bi se često trebali naći i riba, sjemenke i orašasti plodovi – namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama.
Slobodni radikali mogu oštetiti formirane spermije te je za njihovu neutralizaciju poželjno konzumirati antioksidanse.
Mnoge se znanstvene studije bave utjecajem antioksidansa na plodnost muškaraca i žena. Prema novijoj studiji harvardskih znanstvenika 79% neplodnih parova unosi manje hrane bogate antioksidansima (voće i povrće) nego što je preporučeno.
Antioksidansi imaju ključnu ulogu u plodnosti obaju spolova, njihov visok unos može poboljšati broj, strukturu i pokretljivost spermija. Zapanjujuće istraživanje, objavljeno u Annals of the New York Academy of Medicine, povezuje jednotjednu suplementaciju vitaminom C u dozi od 1000 mg s povećanjem broja spermija u ispitanika za 140%.
Nedostatak cinka, minerala koji se smatra antioksidansom, također je prepoznat kao uzrok neplodnosti u muškaraca. Cink potiče proizvodnju spermija i pomaže održavanju volumena sperme, a neophodan je za normalno stvaranje testosterona te ga uvijek treba biti dovoljno u muškom organizmu. Nedostatak cinka se povezuje s pojavom abnormalnosti spermija i bolesti prostate, uzrokuje smanjenu sintezu testosterona te smanjenje broja i pokretljivosti spermija. Stoga se hrana bogata cinkom, poput kamenica, orašastih plodova i mesa, popularno smatra muškim afrodizijacima.
Selen je još jedan element u tragovima koji utiče na mušku i žensku plodnost. Selen je dobar za povećanje pokretljivosti spermija. Približno 50% selena nalazi se u testisima i sjemenim kanalićima muškarca i gubi se tijekom ejakulacija pa taj mineral treba redovito nadoknađivati.
Folna kiselina (vitamin B9) nužna je za stvaranje spermija, održavanje njihovog broja i pokretljivosti, a nedostatak dovodi do poremećaja u građi spermija. Potrebna je za sintezu genetske informacije, ili DNK, koja se nalazi u spermi. Dobri izvori folne kiseline uključuju voće i povrće, posebno zeleno lisnato povrće i proizvode od žitarica.
Vitamin B12 je važan za cjelokupno zdravlje spermija. Prema istraživanjima poboljšava brojnost i pokretljivost spermija te smanjuje oštećenje DNK.
Dodaci prehrani s vitaminom D povezani su s povećanjem testosterona i poboljšanom pokretljivošću spermija.
Vitamin C i vitamin E svojim antioksidativnim učinkom u organizmu smanjuju broj slobodnih radikala koji mogu oštetiti spermije te podržavaju njihovu vitalnost.
Često spominjane dragocjene masti, omega-3 masne kiseline, sudjeluju u razvoju stvaranja sperme u muškaraca. Rezultati preliminarnih studija ukazuju kako adekvatan unos omega-3 masnih kiselina, posebice EPA i DHA, može biti korisna mjera prevencije neplodnosti vezane uz poremećaj sinteze hormona i stvaranje sperme, poboljšava fluidnost membrane spermija, te pomaže u stvaranju prostaglandina važnih za stvaranje sperme.
Koenzim Q10 je antioksidans potreban za normalno funkcioniranje svih živih stanica. Prema istraživanjima povećava kvalitetu spermija (broj i pokretljivost) kod neplodnih muškaraca.
D-asparaginska kiselina je aminokiselina uključena u regulaciju muških spolnih hormona, npr. testosterona. Istraživanja povezuju konzumaciju dodataka s natrijevim D-asparaginskim kiselinama i povećanje koncentracije i pokretljivosti spermija.
Neplodnim muškarcima se preporučuje uzimanje aminokiselina, prije svega L-arginina i L-karnitina, koji pridonose pokretljivosti spermija. Arginin sudjeluje u proizvodnji tvari (putrescin, spermidin i spermin), poliamina važnih za pokretanje procesa pokretljivosti spermija (spermin je važan za očuvanje DNK), pomaže u održavanju normalne cirkulacije, dotoka krvi s kisikom i hranjivim tvarima u genitalije, odnosno, doprinosi sistemskoj prokrvljenosti. Također, L-karnitin utječe na sazrijevanje spermija i njihovu pokretljivost.
Mangan, ako ga nema dovoljno, dovodi do neadekvatne sinteze muških spolnih hormona, degeneracije testisa, gubitka libida i neplodnosti.
Manjak ili veliki višak željeza ili bakra može dovesti do neispravne spermatogeneze, smanjenog libida i oksidativnog oštećenja sperme.
Vitamini i minerali se najbolje apsorbiraju unošenjem u izvornom obliku, kroz hranu, a ne u obliku tablete ili dodatka prehrani. Pretjeranim unosom vitaminskih pripravaka se može naštetiti tijelu, umjesto da mu se pomogne.
Povećan unos voća, povrća, žitarica cjelovitog zrna, mahunarki, grahorica, sjemenki, orašastih plodova, svježih mliječnih proizvoda, ribe, nemasnog mesa i biljnih ulja doprinosi povećanju plodnosti. Te namirnice svojim blagotvornim nutrijentima grade zdrav hormonski sustav, a svojim antioksidansima mogu zaštititi spermije od slobodnih radikala.
Jednako kao što postoje namirnice koje potpomažu plodnost muškarca, postoje i one koje mogu biti štetne po cjelokupno zdravlje i zdravlje reproduktivnog sustava muškarca. To su: crveno meso s vidljivom masti, mesne prerađevine, grickalice, gotovi umaci za salate, zaslađeni sokovi, proizvodi koji sadrže rafinirane šećere, industrijska, polugotova, gotova i pržena hrana.
Također, muškarci bi trebali izbjegavati hranu s visokom razinom estrogena kao što je: osušeno voće, lanene sjemenke, grašak, sojine klice i tofu.
Najbolji izvori vitamina, minerala te ostalih nutrijenata:
- vitamina A: jetra, žutanjak, mrkva, mliječni proizvodi
- vitamina C: agrumi, paprika, kivi, jagode, brokule, prokulice, kupus, kelj
- vitamina D: jedan od najvećih izvora je sunce, mliječni proizvodi, plava riba (losos, skuša i tuna), žumanjak, goveđa jetra
- vitamina E: biljna ulja, bademi, blitva, sjemenke suncokreta, kikiriki, peršin
- folne kiseline: zeleno lisnato povrće, cjelovite žitarice, rajčica, krumpir, jaja, meso, citrusno voće, orasi
- vitamin B12: crveno meso, školjke, jaja, riba, perad, mlijeko
- kalcija: mliječni proizvodi, losos, bijeli grah, naranče, bademi
- željezo: crveno meso, iznutrice (teleća i kokošja jetrica), riba, jaja, zeleno lisnato povrće (blitva, kelj, brokula, prokulica), mahunarke
- cinka: kamenice, nemasni dio goveđeg mesa, janjetina, sjemenke konoplje, slanutak, crni grah, grčki jogurt
- mangan: integralne žitarice, borovnice, kupine, voće, kelj
- esencijalne masne kiseline: biljna ulja, riba, špinat, soja, orasi
- Koenzim Q10: crveno meso, losos, srdela, tuna, skuša, soja, sezamovo ulje, kikiriki, orah, brokula, špinat, cjelovite žitarice
- D-asparaginska kiselina: meso i perad, jaja i mliječni proizvodi, uključujući mlijeko s malo masti, sir i jogurt, mekinje i riža, svježe i sušeno voće
